STANOVNIŠTVO AUSTRALIJE

aboridžini

Uz 1,6% crnih domorodaca (Aboridžini, uključivo i mješanci) i 1,3% Azijaca, gotovo sve preostalo stanovništvo Aaustralije je bjelačko, a čine ga potomci europskih doseljenika, većinom s britanskog otočja. Sredinom XX. stoljeća veće otvaranje, dolazak Talijana, Nijemaca, Novozelanđana i drugih, a zbog promjene restriktivnih zakona 1970-ih godina i Azijaca.

Krajem 1980-ih 40% stanovništva Australije bilo je rođeno izvan Australije ili je imalo barem jednog roditelja rođenog izvan nje. Australija je vrlo rijetko naseljena država, s izrazitim unutarnjim razlikama. Najgušće je naseljen klimatski povoljan jugoistok (Victoria 20 stanovnika/km2), ali su golema područja zapadne i sjeverne Australije gotovo nenaseljena s prosječno 1 stanovnikom na 10 km2. Gradskog stanovništva je 85%; velik broj stanovnika živi u široj okolici gradova u obiteljskim kućama s okućnicama.

Najveći grad je Sydney (3 880 000 stanovnika), slijede Melbourne (3 280 000 stanovnika), Brisbane (1 520 000 stanovnika), Perth (1 295 000 stanovnika), Adelaide (1 080 000 stanovnika). Veći dio porasta stanovnika može se pripisati imigraciji jer je prirodni porast malen (1,1%/g., 1990–97), slično većini razvijenih država. Mlađih od 15 g. je 21%, starijih od 60 g. 16%; očekivano trajanje života 78 g. Većina stanovništva su kršćani, a među njima najviše je katolika, zatim anglikanaca; domorodačko stanovništvo je tradicionalnih vjerovanja; brz porast broja muslimana i budista, ali još uvijek vrlo malen udio. Pojedine države imaju vlastite zakone o obrazovanju, ali u svima je nizak udio nepismenih, usprkos teškoćama zbog velikih udaljenosti i rijetke naseljenosti. Posebnost je školovanje putem radiopostaja za učenike u dalekim, izoliranim područjima. Više od 30 sveučilišta, najstarije u Sydneyu, osnovano 1850.