ISLAND

Službeni naziv: Republika Island, Lýðveldið ísland
Površina: 103 000 km2
Stanovništvo (proc. 2003): 290 000 (2,7 st./km2); 92% gradsko
Glavni grad: Reykjavík, 112 300 st. (proc. 2001)
Upravna podjela: 8 regija
Službeni jezik: islandski
Valuta: kruna = 100 aurara

Island je otočna republika smještena južnije od Arktičkoga kruga. Njezina kultura potječe od prvotnih vikinških doseljenika iz 9. stoljeća. Zemlja, kao i njezin narod, razvili su se u oporom, vulkanski aktivnom okolišu kakvom nema slična u Europi.
Island je geološki vrlo mlad. Nastao je nizom vulkanskih erupcija iz srednjo - atlantskoga hrpta, granice medu dvjema tektonskim pločama Zemlje. Nakon erupcije vulkana Helgafell 1973. g. morao je biti evakuiran otok Heimaev ispred južne obale. Podrhtavanja tla su česta, kao i vreli izvori u vulkanskim područjima, osobito kraj Gevsira na jugozapadu.

Prema tim izvorima imenovan je glavni grad Revkjavik, što znači »zadimljeni zaljev«. Danas oni osiguravaju zemlji glavninu potreba za toplom vodom i zagrijavanjem.

U srcu otoka je visoravan djelomice pokrivena ledom i okružena planinama. Ledenjaci pokrivaju više od desetine površine Islanda, a najveći ledenjak je Vatnajokull na jugoistoku, koji zauzima površinu od 8300 km2. Većina stanovništva prebiva na uskom obalnom pojasu oko Revkjavika na jugozapadu. Na sjeveru duboke doline prodiru daleko u unutrašnjost.

Sjeverozapad otoka obično je svježiji od jugoistoka, pa su i snježne padaline ondje češće. Temperature su prilično iznad prosjeka za tu geografsku širinu, zahvaljujući utjecaju toplih jugozapadnih vjetrova iz tropa koji su povezani sa Sjevernoatlantskom strujom. Cesti su i sjeverni vjetrovi, osobito za blagih i vlažnih zima. Ljeta su općenito svježa, a kiše ima mnogo tijekom cijele godine. Aurora borealis, odnosno polarno svjetlo, često se može vidjeti, osobito u jesen i ranu zimu.

Šume su nekad pokrivale velika područja otoka, ali su ih odavno iskrčili doseljenici. Danas je pošumljen tek 1% Islanda. Karakteristična vegetacija su mahovine i lišajevi, s nešto malo grmlja. Rijetki travnjaci ograničeni su na doline i ravnicu uz obalu.

Lisice su jedini autohtoni sisavci na Islandu. Miševi i štakori došli su s Vikinzima, kao i domaće životinje poput otpornoga islandskoga ponija, a sobovi su uvezeni u 18. stoljeću. Ptičje carstvo je bogato i raznoliko, osobito na morskim klifovima i jezeru Mvvatn na sjeveru. Ptice selice dolaze na otok za svojih sezonskih letova.