IRSKA

Službeni naziv: Republika Irska, Poblacht na h’Éireann (irski), Republic of Ireland (engl.)
Površina: 70 273 km2
Stanovništvo (proc. 2001): 3 839 000 (55 st./km2); 59% gradsko
Glavni grad: Baile Átha Cliath (Dublin), 495 100 st.
Upravna podjela: 4 provincije/26 grofovija
Službeni jezici: irski i engleski
Valuta: euro (€) = 100 centa (do 2002: irska funta = 100 penija)

Glavni grad Irske - Dublin
Karta Irske
Karta Dublina

Irska zastava

Irska zauzima otprilike pet šestina irskoga otoka, udaljena osamdesetak kilometara od zapadne obale Velike Britanije. Irska je poznata po prirodnim ljepotama i burnoj povijesti.

Zbog svojih bujnih zelenih krajolika Irska je dobila naziv »smaragdni otok«.

Reljef Irske

Na rubovima Irske nalazi se isprekidani lanac planina. Središnja je ravnica niska, manje od jedne šestine zemlje diže se iznad 200 m nadmorske visine, s brežuljcima i grebenima koji se izdižu iz vapnenačke podloge. Ledenjaci ledenoga doba ostavili su iza sebe plodno tlo posuto stijenama. Česta su mala jezera poznata kao lough i tresetišta. Glavne su rijeke: Liffey, Black-water, Clare i Shannon (najduža rijeka na britanskim otocima) široke i spore.

Kraće i brže rijeke spuštaju se s rubova gorja prema obali. Najveći su lanci granitno gorje Wicklow na istoku i gorje Macgillicuddy's Reeks na krajnjem jugozapadu.

Obalni je pojas najfascinantniji na zapadu, jer je stjenovit i duboko razveden, s mnogo spektakularnih klifova. Na krajnjem jugozapadu planine se pružaju u Atlantik nizom krševitih i širokih poluotoka među­sobno razdvojenih zaljevima kao što su Dingle Bay i Bantra Bay.

Klima Irske

Tople vode Sjevernoatlantske struje ublažuju temperature, a blagi atlantski vjetrovi donose kišu u prosjeku dva od tri dana. Prosječne godišnje padaline kreću se od 2540 mm u planinama jugozapada do 762 mm na istoku. Ljeta su svježa, a zime blage, s malo snijega, osim u planinama gdje ga ima više.

Biljni i životinjski svijet Irske

Bujne livade prekrivaju glavninu zemlje, ali je biljni svijet općenito manje raznolik i s manje stabala od onoga u Britaniji. Šumama je pokriveno manje od dvadesetine zemlje, a nešto ih je obnovljeno u komercijalne svrhe. Tresetišta su životni prostor mnogih rijetkih biljaka i prekrivaju široka područja središnje Irske. U prošlosti su dugo iskorištavana za zagrijavanje kućanstava, a danas su kao pogonsko gorivo ugrožena korištenjem u komercijalnim elektranama i izvozom u vrtlarske i hortikulturne svrhe. Duž zapadne obale je siromašnije tlo pa od raslinja prevladava grmlje.

Potkraj posljednjega ledenog doba Irsku su preplavile biljke i životinje iz Europe. Ipak, neke životinje uobičajene u Europi i Britaniji, kao lasice, krtice i zmije, nikad se nisu naselile na otoku koji je od Britanije odsječen prije nekih 11 000 godina otapanjem ledenjaka i podizanjem razine mora.