GOSPODARSTVO I PROMET AUSTRALIJE

Gospodarski uspon Australije počeo je na temelju ovčarstva i izvoza vune, što je poslije prošireno uzgojem goveda za mlijeko i meso, pšenice i drugih kultura uz suvremene agrotehničke mjere (natapanje). Napredak nakon II. svjetskog rata razvojem industrije i usluga, te poglavito iskorišćivanjem rudnih bogatstava. Danas je Australija, usprkos nešto manjoj raznolikosti gospodarstva od drugih razvijenih zemalja, bogata zemlja s BND-om višim od 20 000 USD/stanovniku.

Poljoprivreda je još uvijek iznimno važna jer daje velik udio u izvozu kao i sirovine za prerađivačku industriju. Australija je, u svjetskim razmjerima, velik proizvođač stočarskih proizvoda: uzgaja se preko 120 milijuna ovaca (druga u svijetu s 12% svjetskog broja) i proizvodi preko 1/4 vune na svijetu, 26 milijuna goveda omogućava veliku proizvodnju mesa, mlijeka i njihovih prerađevina.

Iako je obrađeno manje od 10% površine, Australija je po proizvodnji pšenice i pamuka na 7. mjestu u svijetu; važne kulture: šećerna trska, riža, duhan, tropsko voće, grožđe. Iskorišćivanje golema rudnog bogatstva važan je izvor prihoda. Australija je prva u svijetu u vađenju dijamanata (više od 1/3 svjetske proizvodnje) i cinka (15% svjetske proizvodnje), druga u dobivanju uranove rude (16% svjetske proizvodnje), treća po dobivanju željezne rude i zlata, važno mjesto u vađenju srebra, smeđeg i kamenog ugljena, boksita, nalazišta mnogih metala i nemetalnih sirovina. Iskorišćivanje hidroenergije na višenamjenskim akumulacijama, ali 3/4 električne energije dobiva se u termoelektranama na ugljen. Dobro razvijena proizvodnja robe široke potrošnje, prerada poljoprivrednih proizvoda i ruda, proizvodnja željeza i čelika, petrokemijska industrija. U novije vrijeme, često sa stranim kapitalom, razvoj grana u kojima je zaostajala.

Za razliku od većine razvijenih zemalja, Australija uvozi mnoge industrijske proizvode, najviše strojeve, građevinsku, industrijsku i elektroničku opremu, vozila. Usto, uvozi obojene metale, kemijske proizvode. U izvozu dominiraju poljoprivrivredni proizvodi i rude; slijede strojevi, tekstilni proizvodi, naftni derivati. Glavni Partneri:
Promet
Zdravstveni
Svijet životinja
Japan i SAD (1/3 vanjske trgovine), Velika Britanija, Njemačka, Kina, Novi Zeland, Koreja.

Promet Australije

S obzirom na rijetku naseljenost i goleme prostore, promet je razmjerno skup, ali dobro razvijen, naročito u gusto naseljenom jugoistočnom području. Transkontinentalna pruga i ceste; veliko značenje zračnog prometa u vezama sa svijetom, ali i u unutarnja povezanosti, čemu pogoduju i prirodni uvjeti. Unutarnja plovidba na rijekama Murray i Darling bila je donekle važna u doba naseljivanja, ali zbog neredovitosti i nepouzdanosti zamijenjena je željeznicom. Pomorski promet važan u izvozu i dužobalnim vezama, naročito između pojedinih rudarsko-industrijskih područja. Većina velikih luka je na jugoistoku; najveća po prometu je Sydney, slijede Port Hedland (specijalizirana za željeznu rudu), Melbourne, Fremantle, Newcastle, Brisbane i dr.

BNP (1997) 382,71 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1995): poljoprivreda 3%, industrija 28%, usluge 69%
Udio zaposlenih po sektorima (1997): poljoprivreda 6%, industrija 22%, usluge 72%
Nezaposlenih (1998) 8,3%
Inflacija (1990–97) 1,7 %/god.
Realan rast gospodarstva (1990–97) 3,6 %/god.
Uvoz (1997) 61,8 mlrd. USD
Izvoz (1997) 56,7 mlrd. USD