GLAVNI GRAD HRVATSKE - ZAGREB

zagreb

Zagreb, glavni je grad Hrvatske, županija (Grad Zagreb) i sjedište Zagrebačke županije; 691 724 st., administrativno područje, Grad Zagreb 779 145 st.

Političko, kulturno, gospodarsko, financijsko središte države, u njemu su smještene središnje funkcije države (zakonodavna, sudska, izvršna, financijska, obrambena, zdravstvena, kulturno-prosvjetna, prometna i dr.

Leži na rijeci Savi i obroncima Medvednice, u prijelaznom području između alpskog, dinarskog, jadranskog i panonskog prostora. Važan geoprometni položaj. Razvija se kao trgovačko i obrtničko središte; jači razvoj grada nakon ujedinjenja Gradeca i Kaptola s podgrađima 1850. u jedinstvenu gradsku općinu. Grad. jezgru čine srednjovjekovni Gradec (Grič) i Kaptol; nakon izgradnje željezničke pruge 1860. stara podgrađa formiraju jedinstveni Donji grad. Između dvaju svjetskih ratova između Save i željezničke pruge izgrađene su radničke, a na brežuljcima južnog prigorja Medvednice rezidencijalne četvrti.

Od 1950-ih Zagreb se širi južno od Save, izgrađuje se Novi Zagreb, a na rubovima grada izrađuju se industrijske zone (Žitnjak, Jankomir). Nakon 1960-ih jača proces suburbanizacije; satelitska naselja Sesvete, Zaprešić, Samobor, Dugo Selo, Velika Gorica. Sred. XIII. st. Zagreb je imao oko 1000 st., sredinom XIV. st. oko 3500 st., potraj XVIII. st. oko 7000 st., sredinom XIX. st. oko 16 700 st. Ubrzan porast stanovnika u XX. st. kada prvi put 1921. prelazi 100 000 st., 1991. g. 706 770 st.; nakon 1991. pad broja stanovnika zbog procesa suburbanizacije.

Poljoprivredna okolica; uzgoj voća, povrća, stočarstvo. Prehrambena, tekstilna, kemijska, farmaceutska, elektrotehnička, grafička, drvna industrija, proizvodnja papira, alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Cestovno i željezničko čvorište. Dominantno značenje triju glavnih pravaca: zapadno prema Ljubljani i zapadnoj Europi, istočno prema jugoistočnoj Europi i Bliskom istoku te južno prema Rijeci i Splitu (Dubrovniku). Na glavne pravce nastavljaju se sekundarne veze. Međunarodna zračna luka Pleso.

Sveučilište (osnovano 1669) s brojnim fakultetima; likovna, muzička, glumačka akademija; brojni instituti. Mnogo muzeja: arheološki, prirodoslovni, etnografski, tehnički, za umjetnost i obrt, moderne umjetnosti, grada Zagreba, naivne umjetnosti, školstva, Mimara; Strossmayerova galerija, Klovićevi dvori, atelijer Meštrović, Umjetnički paviljon, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, mnogobrojne galerije. Hrvatsko narodno kazalište, koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski”, zvjezdarnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Brojni festivali i manifestacije. Zoološki i botanički vrt; brojni parkovi i perivoji (Lenucijeva potkova, Maksimir). Katedrala (početak gradnje u XIII. st., obnovljena u XIX. st.), crkva sv. Marije iz XVIII. st., crkva sv. Marka (XIII–XVII. st., obnovljena u XIX. st.), barokna crkva sv. Katarine iz XVII. st., očuvana gradska Kamenita vrata, kula Lotrščak, stara jezgra Gornjega grada, brojne građevine iz XIX. st. Na Medvednici ostaci tvrđave Medvedgrad, špilja Veternica. Park prirode Medvednica; jugoistočno od grada u naselju Šćitarjevo ostaci rim. Andautonije.

Karta Zagreba
Hrvatska