GLAVNI GRAD ČEŠKE - PRAG

Prag (češ. Praha), glavni je i najveći grad Češke Republike, na rijeci Vltavi, u središnjem dijelu zemlje; 1 154 508 st. (aglomeracija 1 439 566 st.; 496 km2). Trgovačko, industrijsko i kulturološko središte. Veliko željezničko čvorište.

Proizvodnja alatnih strojeva, automobila, stakla, alkoholnih pića, piva i kože. Kemijska, tekstilna i prehrambena industrija.

Praški dvorac Hradčany (IX. st.) danas je predsjednička palača. Gotička katedrala sv. Víta (1344; dovršena tek 1929) s grobovima čeških kraljeva. Gradska vijećnica sa satom iz XV. st. (Orloj). Romantička bazilika; mnogobrojne crkve (sv. Nikole iz XVIII. st. i dr.). Tynova katedrala iz XIV. st. Spomenik vjerskom reformatoru iz XV. st. Janu Husu. Mnogobrojni muzeji, kazališta i knjižnice. Karlovo sveučilište (osnovano 1348), najstarije u Središnjoj Europi. Tehničko sveučilište (1707).

Židovska četvrt s grobljem. Rijeku Vltavu premošćuju brojni mostovi, najpoznatiji Karlov most (sagrađen 1357, obnovljen 1970). Povijesno središte Praga od 1992. na Uneskovu je popisu zaštićene svjetske baštine. Godine 2000. proglašen europskim gradom kulture. Međunarodna zračna luka (Ruzyně).

Grad je, prema predaji, utemeljila češka kraljica Libuša. Razvio se iz dvaju utvrđenih gradova (Vyšehrad i Hradčany). U X. st. prijestolnica dinastije Přemyslovića. Gradsku samoupravu stječe u XIII. st. Tijekom srednjeg vijeka postiže procvat u doba cara i češkog kralja Karla IV. Luksemburškoga.
Tada je utemeljeno sveučilište (1348) i osnovan samostan u Emausu u kojem su djelovali glagoljaški svećenici iz Hrvatske. U XV. st. P. je jako žarište husitskoga pokreta; 1419. izbili su snažni sukobi između husita i katolika. U XVI. st. u gradu se izdvajaju snažne gospodarske i kulturne četvrti (Staré město, Nové město i Mála Strana). Godine 1618. praški nezadovoljnici izbacili su kroz prozor Hradčana trojicu carskih povjerenika (“praška defenestracija”) što je bilo povodom za izbijanje Tridesetogodišnjeg rata, tijekom kojega su grad dvaput osvojile strane postojbe (Sasi 1631. i Šveđani 1648).

Strane vojske osvajale su grad i u Ratu za austrijsku baštinu (1742. i 1744). Godine 1848. u Pragu je održan I. sveslavenski kongres. Od druge polovice XIX. st. Prag je žarište češkog nacionalnog pokreta; 1918. postaje glavni grad Čehoslovačke Republike. Hitlerove nacističke postrojbe zauzimaju ga 15. III. 1939; kroz II. svjetski rat središte je češkog otpora njemačkoj okupaciji. U svibnju 1945. grad su oslobodile sovjetske postrojbe u sklopu posljednje ratne operacije Crvene armije u II. svjetskom ratu. Od 1993. glavni grad Češke Republike.