GLAVNI GRAD BUGARSKE - SOFIJA

Sofija, glavni i najveći grad Bugarske; 1 059 787 st. (aglomeracija 1 163 202 st.). Smjestio se na zapadu zemlje, na visoravni okruženoj planinom Balkan.

Vodeće industrijsko, prometno, trgovačko i kulturološko središte Bugarske. Kovinska, prehrambena, tekstilna, kemijska i drvna industrija; proizvodnja namještaja, gume, obuće, kože, elektronske opreme, metalurgija, tiskarstvo, turizam. U okolici poljoprivreda (voće i povrće; stočarstvo).

Nacionalna operna kuća i kazalište. Brojni muzeji. Crkva sv. Sofije iz VI. st. Katedrala Aleksandra Nevskog iz XIX. st. Nekoliko džamija i sinagoga. U okolici crkva Bojana s vrijednom zbirkom srednjovjekovnih fresaka iz 1259; od 1979. na Uneskovu popisu zaštićene kulturne baštine. Nacionalna knjižnica Ćirila i Metoda.

Sveučilište (osnovano 1888; status sveučilišta od 1904). Brojni instituti. Oko 8 km južno od grada nalazi se planina Vitoša (550 m); NP Vitoša. Drevno tračko naselje zauzeo je 29. prije Krista M. Licinije Kras. Razvija se kao rimska kolonija (Colonia Ulpia Serdica). Za cara Aurelijana (270–275) glavni grad provincije Dacia ripensis. Godine 342–343. održan je protuarijanski koncilij.

Stradava u doba provala Gota i Huna (441), obnovljena za cara Justinijana I. (527–565). U VI. st. naseljavaju je Slaveni (Sredec). Poč. IX. st. uključena u sastav bugarske države (kan Krum); 1018. zauzima je Bizant, 1194. ponovno Bugari. U srednjem vijeku značajno trgovačko i obrtničko središte. Od XIV. st. naziva se današnjim imenom (po mjesnoj crkvi Božje Mudrosti). Pod osmanskom vlašću od 1382, sjedište rumelijskoga begler-bega. Privremeno je zauzima (1443) hrvatsko-ugarski kralj Vladislav I. Varnenčik. Nakon Krimskoga rata (1853–56) gubi dotadašnje značenje, ostaje samo sjedište sandžaka Dunavskog vilajeta. Od druge pol. XIX. st. središte bug. borbe za oslobođenje od osmanske vlasti. God. 1878. osvajaju je Rusi, od 1879. sjedište Kneževine, a od 1908. Carevine Bugarske. God. 1944. u Sofiji je srušena monarhofašistička diktatura i ustrojena prva vlada Otečestvene fronte. Od 15. IX. 1946. gl. grad Republike Bugarske.