GLAVNI GRAD BOSNE I HERCEGOVINE - SARAJEVO

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine, u istočnom dijelu Sarajevskog polja, na rijeci Miljacki, u podnožju Trebevića (537 m); 697 000 st. Političko, kulturološko i prometno središte države.

Dijeli se na stari orijentalni dio na istoku i novi dio na zapadu. Iz turskog razdoblja mnogo kulturno - povijesnih spomenika, najznačajniji: Husrefbegova džamija (1531) s medresom, knjižnicom i Sahatkulom, Alipašina džamija (1561), Careva džamija (1457), Baščaršija.

Prijeratna automobilska, duhanska, šećerna, tekstilna i drvna industrija uništena je u ratu 1992–95. te su danas pogoni zatvoreni ili rade smanjenim kapacitetom.

Akademija znanosti i umjetnosti, sveučilište (1949), instituti i kulturne ustanove. Sjedište Vrhbosanske nadbiskupije i metropolije. Domaćin Zimskih OI 1984. Šire područje naseljeno od prapovijesti, u neolitiku s butmirskom kulturom (oko -4000 do -3500), u ranome brončanom dobu s cetinskom kulturom (oko. -1800 do -1600), u kasnom brončanom i željeznom dobu (oko -1300 do -300) nastaju Iliri, odnosno glasinačka kulturna skupina i pleme Autarijati.

U I. stoljeću Rimljani kraj Ilidže osnivaju manju naseobinu koja u III. stoljeću postaje kolonija. Rimska naselja propala su u doba seobe naroda. Goti se kratko zadržavaju, u VI. stoljeću dolazi Bizant, od VII. st. Slaveni. U XIII. st. u sastavu župe Vrhbosna, sjedište biskupije. Turci osvojili 1435. šire područje i oko 1460. osnovali varoš koja dobiva ime Sarajovasi (polje oko dvora).

Kao Sarajevo spominje se 1507. Procvat doživljava u prvoj polovici XVI. st. U ratu 1992–95. Sarajevo je simbol bošnjačkog otpora. Sukobi su počeli u ožujku, a eskalirali u travnju 1992. JNA se povukla na okolne planine i blokirala grad. Dio prigradskih naselja Srbi su zauzeli, a približna crta razdvajanja bila je rijeka Miljacka. Opsada grada podsjećala je na srednjovjekovne primjere. Stanovništvo je bilo izloženo stalnoj vatri. Veze Sarajeva s okruženjem bile su zračna luka, koju je nadzirao UNPROFOR, i podzemni tunel prokopan ispod zračne luke.

Rezolucijom 824 dana 6. V. 1993. vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je Sarajevo zaštićenom zonom UN-a, pa je 9. II. 1994. oko grada uvedena zona zabrane teškog oružja. Početkom lipnja 1992. pokušana je prva deblokada Sarajeva napadima iz Kiseljaka, Hadžića, Visokog i Breze. Grad je deblokiran tek nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.