FINSKA

Službeni naziv: Republika Finska; Suomen Tasavalta (fin.), Republiken Finland (šved.)
Površina: 338 144 km2
Stanovništvo (proc. 2001): 5 188 000 (15,3 st./km2); 69% gradsko
Glavni grad: Helsinki (šved. Helsingfors), 559 700 st. (2001)
Upravna podjela: 5 provincija i otočje Åland (autonomni status)
Službeni jezik: finski, švedski
Valuta: euro = 100 centa (do 2002: finska markka = 100 penniä)

Glavni grad Finske - Helsinki
Karta Finske
Karta Helsinki

Finska zastava

Finska kultura i jezik posve se razlikuju od onih u ostalim nordijskim zemljama. Tijekom duge povijesti Finskom su vladali Šveđani i Rusi, ali ni jedni ni drugi nisu potisnuli finski duh.

Finska je šesta zemlja po veličini u Europi i jedna od najsjevernijih. Njezina klima i priroda odraz su činjenice da je jedna trećina površine zemlje smještena unutar Arktičkoga kruga.

ŠTO POSJETITI U FINSKOJ:
Finski arhipelag od Helsinkija do Turkua
Izuzev nevelika bregovita područja na sjeverozapadu, Finska je ravničarska zemlja kojoj su prastaru granitnu podlogu izravnali glacijalni ledenjaci. Led se zadržao sve do prije nekoliko tisuća godina, ostavljajući iza sebe uzbibani krajobraz posut jezerima. Finsko ime zemlje, Suomi, znači "zemlja jezera i močvara". Postoji više od šezdeset tisuća jezera koja pokrivaju barem desetinu ukupne površine, a ona su međusobno povezana širokom riječnom mrežom. Najveće jezero Saimaa pokriva 4400 km2, ali većina jezera nema.

Reljef Finske

Prema sjeveru i istoku Finsku okružuje kopno, prema jugu je Finski zaljev, a prema zapadu Botnički zaljev. Alandski otoci koji se prostiru na ulazu u Botnički zaljev, nekoliko milja ispred jugozapadne obale Finske, zapravo su produžetak obalne ravnice. Osamdesetak od ukupno tri tisuće otoka toga arhipelaga je naseljeno. Izuzev nevelika bregovita područja na sjeverozapadu, Finska je ravničarska zemlja kojoj površinu veću od 25 km2. Najduže su rijeke Kemi i Oulu koje se slijevaju prema zapadu i ulijevaju u sjeverni dio Botničkoga zaljeva.

Klima Finske

Odvojena od Atlantika Skandinavskim poluotokom, klima je u Finskoj pod utjecajem kontinentalnoga vremenskoga sustava. Iznad Arkitčkoga kruga klimatske su značajke vrlo hladne zime za kojima slijede kratka ljeta za čijih se dugačkih dana temperatura ponekad podiže relativno visoko. Prema jugu klima postaje umjerenijom zahvaljujući blizini mora. Blaga ljeta omogućuju finskoj poljoprivredi da se širi sjevernije od poljoprivrednih područja u drugim nordijskim zemljama. Ipak, od sredine studenog do travnja, cijela je zemlja pokrivena snijegom, a more je zaleđeno.

Biljni i životinjski svijet Finske

Glavnina zemlje gusto je pošumljena, pretežno jelom, omorikom i ostalim četinjačama. Otporna listopadna stabla rastu na jugu. Na krajnjem sjeveru šume ustupaju pred močvarnim tundrama u kojima su stabla rijetka, ali je područje bogato lišajevima i biljkama koje rode bobama, osobito patuljastim dudom.

Šumoviti predjeli utočište su brojnim sisavcima, primjerice medvjedima, vukovima i risovima; a prilično su rašireni losovi i sobovi. Rijeke su bogate lososima, pastrvama, patkama i ostalom vodenom peradi.

Kao i u drugim nordijskim zemljama, šume, jezera i rijeke pokazuju znakove šteta nanesenih kiselim kišama koje stvara onečišćeni zrak izvan regije. Osim toga, radijacija izazvana černobilskom nuklearnom katastrofom u Ukrajini 1986. g. i dalje pogađa laponska stada sobova.