BELGIJA

Službeni naziv: Kraljevina Belgija, Koninkrijk België (niz.), Royaume de Belgique (franc.)
Površina: 30 528 km2
Stanovništvo (procjena 1997): 10 192 000 (334 st./km2); 97% gradsko
Gl. grad: Brussel (flamanski), Bruxelles (valonski) 953 200 st. (1997)
Upravna podjela: 3 autonomne regije; 10 provincija
Službeni jezik: francuski (valonski), nizozemski (flamanski), njemački
Valuta: euro (€) = 100 centa

Glavni grad Belgije - Bruxelles
Karta Belgije
Karta Bruxellesa

belgijska zastava

Belgija je država u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom i Luksemburgom na istoku, Francuskom na jugu; na zapadu izlazi na Sjeverno more.

Prirodne značajke Belgije

Reljef Belgije blago se uzdiže od priobalja na sjeverozapadu prema jugoistoku; tri osnovne reljefne cjeline. Primorsku ili nisku Belgiju čini Flandrijska nizina (Vlaanderen), djelomično i niža od razine mora (polderi), koju od mora štiti kontinuiran niz dina, širok 1,5 do 2,5 km, visok do 30 m;jugoistočni dijelovi nizine nešto su viši, ravnjak visine do 50 m, građen od fluvioglacijalnog materijala; slabije plodnosti (geeste).

ŠTO POSJETITI U BELGIJI:
Bruges
Središte Belgije je heterogena ravnica visoka od 50 m na sjeveru do 200 m na jugu u podlozi su vapnenci, preko kojih su naslage gline i prapora (jugozapadno), vrlo plodne, ili pijeska (sjeveroistočno).Jugoistočno od doline Meuse–Sambre uzdiže se Visoka Belgija s pješčano-vapnenačkim ravnjakom Condroz i gorjem Ardenima, gdje se nalazi i najviši vrh Belgije, Botrange, 694 m. Na krajnjem jugoistoku nalaze se rubni dijelovi Lorene. Visoka Belgija pretežito je pošumljena, najrjeđe naseljeni dio zemlje. Belg. obala je niska, pjeskovita i slabo razvedena, duga 66 km. Klima je oceanska sa svježim ljetima i blagim zimama; područje stalnih zapadnih vjetrova; siječanjske temperature su uglavnom 0–3 °C, a niže su samo u Ardenima. Srpanjske su između 14 i 18 °C; oborina ima dovoljno, 750–1000 mm godišnje; u Ardenima, s obilnim snijegom zimi, do 1500 mm. U obalnim područjima prevladavaju travnjaci, središnji je uglavnom obrađen s ostacima miješanih listopadnih šuma; Ardeni su pretežito pošumljeni, prevladavaju bukva i hrast; u višim dijelovima i na umjetno pošumljenim područjima igličavci. Riječna mreža je gusta, usto povezana mnogobrojnim plovnim kanalima. Najveće rijeke: Schelde (s pritocima Lys, Dendre i dr.), ulijeva se u Sjeverno more, i Meuse (s pritocima Sambre i Ourthe) koja se ulijeva u Rajnu.

Stanovništvo Belgije

Stanovništvo je složena sastava; većinu čine Flamanci (57%), germanskog podrijetla, koji žive u sjevernom dijelu Belgije i govore nizozemskim (flamanskim) jezikom, i Valonci (33%), romanizirani Kelti koji žive u južnoj Belgiji i govore francuski (valonskim) jezikom. Na istoku, uz njemačku granicu, živi oko 70 000 autohtonih Nijemaca. Oko 9% stanovništva Belgije čine stranci, većinom iz zemalja EU-a. Jedna od najgušće naseljenih zemalja Europe; kontrast između Ardena s 50 st./km2 i urbanih aglomeracija s više od 1000 st./km2. Vrlo visoka urbaniziranost; izvan gradskog područja živi samo 3% stanovništva tzvani “zlatni trokut” između Bruxellesa, Antwerpena/Anversa (449 800 st.) i Genta/Ganda (224 600 st.) gotovo je potpuno urbanizirano područje. Ostali veći gradovi: Charleroi, 203 900 stanovništva Liège/Luik, 188 600 stanovništva; Brugge/Bruges, 115 600 stanovništva Spor porast (1990–97. 3‰ godišnje) uglavnom je rezultat imigracije, jer su rodnost i smrtnost ujednačene, 11–12‰. Razmjerno staro stanovništvo, do 15 g. 18% stanovništva, starijih od 60 g. 21%; očekivano trajanje života 77 g. Većina stanovništva (oko 85%) su katolici, ima nešto protestanata, muslimana i židova. Tek 1% stanovništva je nepismeno, školovanje obvezno do 18. g. Nekoliko sveučilišta, najstarije u Leuvenu/Louvainu, osnovano 1425.