AUSTRIJA

Službeni naziv:
Republika Austrija; Republik Österreich
Površina: 83 858 km2
Stanovništvo (procjena 1997): 8 072 000 (96 st./km2); 64% gradsko
Glavni grad: Beč (Wien), 1 609 600 st. (procjena 1998)
Upravna podjela: 9 saveznih zemalja (Bundesland);
Službeni jezik: njemački; hrvatski i slovenski regionalno
Valuta: euro (€) = 100 centa

Glavni grad Austrije - Beč
Karta Austrije
Karta Beča

austrijska zastava

Austrija, država u srednjoj Europi, graniči s Njemačkom na sjeverozapadu, Češkom na sjeveru, Slovačkom i Mađarskom na istoku, Slovenijom i Italijom na jugu, te Švicarskom i Lihtenštajnom na zapadu; nema morske obale.

Austrija je pretežno planinska zemlja, a osnovno obilježje reljefu daju Alpe čiji istočni dio zauzima većinu površine Austrije. Pružaju se u smjeru Z–I, a uzdužnim dolinama podijeljene su u tri dijela: sjever i jug, građen od mezozojskih vapnenaca i dolomita, te središnji, najstariji (Praalpe), građen od paleozojskih granita, gnajsa i kristalinskih škriljaca. Glavne skupine u sjevernoj zoni jesu Allgauer, Bayerische, Salzburger i druge. U južnoj zoni su Karavanke i Gailtaler (Karnske).

U središnjoj zoni su Ötztaler, Zillertaler, Kitzbüheler, Niedere i Hohe Tauern gdje je i najviši vrh Austrije, Grossglockner (3797 m). Kotlinska proširenja u dugodolinama mjesta su koncentracije stanovnika i razvoja većih gradova (npr. Klagenfurt). Na sijeveru se pruža alpsko predgorje, ravnjak visok 300–500 m i rubni dijelovi Češkog masiva (do 1200 m), između kojih je dolina Dunava i probojnica Wachau. Na istoku i jugoistoku Alpa velike su zavale (Beč i Graz) koje s brežuljkastim Burgenlandom (Gradišćem) na krajnjem istoku čine prijelaz prema Panonskoj nizini.

Austrija se nalazi u području kontinentske klime koja je pod znatnim utjecajem reljefa. Srednja srpanjska temperatura je od samo nekoliko °C u najvišim planinama do 20 °C u istočnom nizinskom dijelu. Zimi su srednje temp. od -1 °C do -12 °C. Najviše planine su pod vječnim snijegom, a ima i nekoliko ledenjaka. U dolinama i kotlinama zimi su česte inverzije temperature. Količina oborina smanjuje se s visinom i idući od zapada (1500–2000 mm) prema istoku (800–1000 mm). Austrija je najšumovitija zemlja Srednje Europe: pod šumama je 47% površine, a preko 20% površine je pod planinskim pašnjacima. Karakteristična je visinska zonalnost vegetacije sa znatnim razlikama prisojnih i osojnih padina.

Većina austriskih rijeka ima nivalni režim s najviše vode ljeti. U Austriji i njezinim graničnim područjima prolaze razvodnice sljevova Crnoga, Sredozemnoga i Sjevernoga mora. Dunav (kroz Austriju teče oko 350 km) s pritocima odvodnjava 95% Austrije glavni pritoci u Austriji su: Inn sa Salzachom, Traun, Enns, Mühl, Kamp i March (Morava). Južno dio Austrije odvodnjavaju Drava i Mura. Na zapadu nekoliko manjih rijeka pritječe Rajni i Bodenskom jezeru, a krajnji sijever pripada porječju Vltave. Najveća jezera su u graničnom području: Bodensee sa Švicarskom, a Neusiedler See s Mađarskom. Brojna su ledenjačka jezera u cijelim Alpama, a najveća su u području Salzkammerguta (Attersee, Traunsee i dr.) i u Koruškoj (Wörthersee, Ossiacher See i dr.).