AJA SOFIJA

Aja Sofija

Aja Sofija, Crkva svete mudrosti, nekadašnja je pravoslavna crkva nasuprot Plavoj džamiji.

Kao jedna od najvećih zatvorenih građevina na svijetu predstavlja zapanjujući podvig u arhitektonskom smislu. Prva je bazilika dovršena 360. godine, ali je 532. spaljena do temelja pa ju je car Justinijan ponovno izgradio kao najljepšu kršćansku crkvu u Rimskom Carstvu.

Zanimljivo je daje gotovo ispraznio carsku riznicu za potrebe raskošne rekonstrukcije. Dopremio je mramor i druge materijale iz Azije i Egipta te opljačkao tornjeve iz Efeza. Divovska središnja kupola širine 30 m počiva na dvije polukupole i ogromnom potpornom stupu, tvoreći zapanjujuće velik prostor u unutrašnjosti. Stup suza, načinjen od poroznog kamena, ispu­šta vodu iz cisterne u podnožju i navodno ima iscjeliteljske moći.

O ČEMU JE RIJEČ
O jednom od najvećih zatvorenih prostora na svijetu.
ŠTO VIDJETI
Osamnaestostoljetnu fontanu, grobnice sultana, alabasterne urne iz Pergama.
VALJA ZNATI
Aja Sofija otvorena je svaki dan osim ponedjeljka.
Nakon što je 1453. grad pao pod tursku vlast, Aja Sofija postala je džamija i četiri minareta koja je danas okružuju nadodana su poslije, cigleni minaret nadodao je Mehmed Osvajač, najtanji Bajezid II., a dva šira Selim II. Uglavnom su svi sultani dali svoj doprinos crkvi, a posebice Mahmud II. koji je između ostalog izgradio prekrasnu knjižnicu. Mnoga njezina blaga opljačkana su tijekom stoljeća.

Križari su čak uzeli izrezbarena, pozlaćena brončana vrata, te zlatno - srebrno prijestolje. Izvorni mozaici i njihovi prvi duplikati uglavnom su nestali, a od onih koji su uspjeli preživjeti najljepši se nalaze u ženskoj galeriji. Iako loše očuvani, mozaici su još uvijek zapanjujući, uključujući i onaj Krista Pantokratora. Aja Sofija je muzej otkako ju je Mustafa Kemal Atatiirk 1935. prenamijenio.